1. OPIS
Bijela breza (Betula pendula, Roth.) je listopadno stablo. Spada u porodicu breza (Betulaceae). Naraste do 30 metara u visinu. Deblo je vitko, pogotovo u mladosti no starenjem zadeblja oko 40-60 cm u promjeru. Korijenov sustav je dubok, bočne žile su jako razgranate. Kora je na mladim granama glatka i bijela, guli se u tankim, vodoravnim trakama, ali u starosti postaje debela, tvrda, gruba i nepravilna, pogotovo u podnožju stabla te crna. Grane su viseće, mlade grane su malo ljepljive, crvenkastosmeđe, gusto prekrivene bradavičastim nakupinama. Pupovi su uskojajasti, ušiljeni, ljepljivi, dugi oko 3-8 mm te prekriveni brojnim zelenkastosmeđim do crvenosmeđim ljuskama zaobljena vrha. Listovi su naizmjenični, na obje strane goli, dugi 3.5-7cm i široki 2-4 cm. Oblik listova je trokutast s dvostruko pilastim rubovima i na vrhovima snažno zašiljenim. Listovi se nalaze na golim, oko2-3 cm dugim peteljkama koje su smještene na dugačkim, tankim, obješenim grančicama.
2. RASPROSTRANJENOST
Breza je rasprostranjena u sjevernoj, zapadnoj i južnoj Europi ta u nekim dijelovima Azije . Raste pojedinačno ili u manjim skupinama. U Hrvatskoj na nekim lokalitetima tvori i gotovo čiste sastojine zbog kojih su mjesta dobila ime (Brezova kosa kod Moslavačke gore, Brezovo polje kod Psunja, Brezovačko polje kod Plitvica ). Takve čiste sastojine nastale su zbog nestanka šuma (bilo zbog sječa, požara i sl.), a breza je bila vrsta koja je zbog lakog klijanja na svijetlim staništima i brzim rastom se proširila. Nalazimo je od brežuljkastog pojasa do 1900 m nadmorske visine, pjeskovitim, glinenastim i kamenitim, kiselim tlima siromašnim hranjivim tvarima. Zbog svoje izražene bijele kore često se sadi u parkovima.
3. NAČIN RAZMNOŽAVANJA
Breza je jednodomna biljka. Razmnožava se sjemenom i vegetativno. Cvjetovi su jednospolni, skupljeni u resama. Muški cvjetovi stvaraju se tijekom jeseni u početku uspravnim, a kasnije visećim resama (cvat) dužine 10 cm i nemaju dršku, pri čemu su cvjetovi rahlo raspoređeni. Ženski cvjetovi dužine 2-4 cm javljaju se u uspravnim resama (cvat) i drškama dugima oko 2 cm ali tek u proljeće, pri čemu su im cvjetovi zbijeni. Nakon oprašivanja vjetrom te oplodnje, stvaraju se plodovi. Plodovi breze su okriljeni jednosjemeni oraščići dugi oko 2 mm koji dozrijevaju u srpnju i kolovozu.
4. SVOJSTVA I UPOTREBA
Iz debla se u rano proljeće može dobiti sok bogat kalijem, kalcijem i željezom koji sadrži do 2% šećera (glukoza, fruktoza). Mladi listovi i lisni pupoljci, rese, sjemenke te unutrašnji dio kore su jestivi. Mladi listovi i lisni pupoljci se sakupljaju u rano proljeće čim se formiraju. Mogu se osušiti, samljeti i u prah i koristiti kao dodatak u prehrani. Osušeni listovima i grančicama se može aromatizirati ocat za salate. Od listova se također mogu raditi ekstrakti za njegu kose. Unutrašnji dio kore se može sasušiti, samljeti u brašno i peći kao kruh. Kora mladih grana sakuplja se tokom proljeća i suši na suncu, zbog sadržavanja salicilne kiseline, koristi se za ublažavanje bolova i groznice. U službenoj fitoterapiji danas se koriste listovi koji djeluju kao snažan diuretik (potiču mokrenje) i antiseptik (za dezinficiranje mokraćnih putova) te tako pomažu kod bolesti bubrega, mokraćnog mjehura, mokraćnog kamenca kao i kod drugih bolesti (giht) kod kojih stimuliranje mokrenja ima povoljnog utjecaja. Najbolje ih je koristiti svježe no za kasniju upotrebu suše se na tamnom i suhom mjestu raspoređeni u tankom sloju. Od grančica breze izrađuju se metle. Drvo breze je žućkastobijelo do svijetlosmeđe, fine teksture, pogodno za obradu, ali nije visoke kvalitete i nije otporno na truljenje i napad štetočina. Koristi se za izradu furnira, za izradu namještaja i vrata.
SISTEMATIKA
Carstvo: Plantae
Potcarstvo: Cormobionta
Odjeljak: Spermatophyta
Pododjeljak: Magnoliophytina
Razred: Magnoliopsida
Podrazred:Hamamelididae
Red: Fagales
Porodica: Betulaceae
Rod: Betula
Vrsta: Betula pendula, Roth.
I. J., 8. razred