OPIS
Američki borovac ili Vajmutov bor (Pinus strobus, L.) je zimzeleno stablo. Spada u porodicu borovki (Pinaceae). Stablo može narasti preko 40 metara u visinu. Krošnja je piramidalna. Kora mu je tanka, dugo vremena glatka, tek kasnije postane izborana. Cijelo deblo stvara velike količine ljepljive smole. Mlade grane su u početku prekrivene maljama, zatim su glatke i prve godine smeđenarančaste . U starijih stabala prizemne grane odumiru. Pupovi su svijetlo do tamnosmeđe boje, valjkasti, kratkoušiljeni, smolasti, ušiljenih ljusaka koje su crnosmeđe obrubljene. Listovi su iglice, duge 6-12 cm, plavkastozelene, tanke, mekane i savitljive, skupljene po pet u čuperku. Iglice se na stablu zadržavaju 2-3 godine nakon čega se osuše i padaju na zemlju.
RASPROSTRANJENOST
Vajmutov bor prirodno raste na području istočne Sjeverne Amerike, pretežito u nizinskim područjima, povremeno do 1500 m nadmorske visine. Staništa su mu svjetla mjesta. Odgovaraju mu vlažna i rahla tla u područjima gdje ima mnogo oborina. Može se naći ponegdje i na močvarnim tlima. Uzgaja se kao ukrasno stablo u parkovima i dvorištima, pojedinačno ili u manjim grupama. U početku je sporog rasta, ali potom počinje brže rasti i godišnje naraste po 1 metar. Otporan je na mraz, dobro podnosi i velike temperaturne razlike. Živi preko 400 godina.
NAČIN RAZMNOŽAVANJA
Vajmutov bor je jednodomna biljka. Cvjetovi su jednospolni. Muški cvjetovi su žućkasti, u početku kuglasti, a u vrijeme oprašivanja izduženi i povijeni, skupljeni na vrhovima najmlađih izboja. Ženski cvjetovi su crvenkaste nijanse, uspravni i uskojajasti, na dugom dršku. Mogu biti pojedinačni ili ih je nekoliko na vrhu najmlađih izboja. Vajmutov bor cvate od travnja do lipnja. Češeri su uski, smeđi, dugi 8-16 cm, često blago savijeni i vise na stapkama do 2.5 cm dužine. Oprašivanje se odvija pomoću vjetra. Dozrijevaju tek druge godine u jesen i nakon oprašivanja i oplodnje cijeli padaju na tlo kada sjemenke dozru. Sjemenke su smeđe, duge 5 – 6 mm, s krilcem dužine do 2 cm.
SVOJSTVA I UPOTREBA
Iglice sadrže čak pet puta više vitamina C od limuna te se koriste kao čaj. Unutrašnji dio kore je jestiv i zabilježeno je kako su ga irokezi značajno konzumirali radeći od njega brašno. Lagano je drvo i lako se obrađuje. Koristi se u izradi namještaja.
SISTEMATIKA
Carstvo: Plantae
Potcarstvo: Cormobionta
Odjeljak: Spermatophyta
Pododjeljak:Coniferophytina
Razred: Coniferopsida (Pinatae)
Podrazred:Coniferae (Pinidae)
Red: Pinales
Porodica: Pinaceae
Potporodica: Pinoideae
Rod: Pinus
Vrsta: Pinus strobus, L.
A. Š., 7. razred
